Đurđevdanski festival dječije pjesme u Banjaluci održava se od 1994. godine. Organizator ove međunarodne muzičke manifestacije je Radio – televizija Republike Srpske. Đurđevdanski festival je za 21 godinu postojanja ugostio telentovanu djecu iz mnogih evropskih država, Sjeverne Amerike i Azije.
Na ovom Festivalu nastale su kompozicije koje su uvrštene u školske programe muzičke kulture. Mnoge od preko 350 kompozicija, promovisanih na Festivalu izvode se i danas u različitim prilikama.
Dragoljub Sladojević na Radio Televiziji Republike Srpske radi od 1994. godine.
Radio je novinarske i uredničke poslove u nekoliko redakcija. U Đurđevdanski festival je uključen od početka, dok je još bio u organizaciji Republičkog pedagoškog zavoda RS. Kao novinar Redakcije kulture pratio je Festival narodne, gradske i zabavne muzike, još jedan veliki projekat RTRS-a, koji je na žalost ljubitelja muzike kasnije ugašen. Od 2003. godine postaje urednikom redakcija oba muzička festivala u organizaciji Radio – televizije Republike Srpske. Od 2005. godine radi na poslovima glavnog urednika zabavno – muzičkog programa. Trenutno obavlja poslove urednika u Muzičkoj produkciji i urednika Redakcije Đurđevdanskog festivala.
Ove godine organizujete 22. Đurđevdanski festival. Ima li razlike u organizaciji Festivala danas i ranijih godina?
– Đurđevdanski festival je za 21 godinu prošao kroz nekoliko faza. Mijenjali smo i dopunjavali koncept. Prvi festivali su se razlikovali po tome što su aranžeri uglavnom bili iz Srbije i što su pjesme rađene u beogradskim studijima, jer kod nas to tada nije bilo moguće kvalitetno uraditi. Matrice pjesama su snimane na magnetofonske trake, a vokali kod nas na Radiju Republike Srpske. To nije bilo kao danas keda se tehnološki sve savremenije. Svaka pjesma se morala snimati u cjelini, što je, kada su djeca u pitanju, svojevrstan poduhvat, jer od njih ne možemo očekivati takvu koncentraciju. Danas je moguće snimati u segmentima i sve te dijelove lako spojiti u cjelinu.
Odakle crpite ideje i entuzijazam u organizaciji ovako velikog događaja svih ovih godina?
– Đurđevdanski festival je najveći organizacioni projekat RTRS-a. Samim tim to je veliki izazov za cijeli tim ljudi koji ga priprema. Moja lična fascinacija su djeca i muzika. I sam sam 1997. godine na Festivalu učestvovao kao autor. Ono što mu daje poseban društveni značaj su nove dječije pjesme. Na Festivalu je do sada nastalo preko 350 novih kompozicija. To je respektabilna produkcije dječije muzike. Rad sa djecom i za djecu relaksira i nije mi teško danima raditi da napravimo dobar festival.
Kakav je Đurđevdanski festival u poređenju sa drugim dječijim festivalima u okruženju?
– Najbolji međunarodni dječiji festival u Bosni i Hercegovini, bez konkurencije i jedan od najboljih u ovom dijelu Evrope. Za to godinama dobijamo potvrde od onih koji dolaze na naš festival. Ono što nas izdvaja je dobra organizacija, kvalitetne kompozicije i solisti, odlična scenografija, velika dvorana i vjerna publika. Na našoj sceni su pjevali solisti koji su kasnije nastupali na velikim evropskim festivalima, kao što su Eurosong, Eurosong junior, zatim Slavjanski bazar u Bjelorusiji, Sunčane skale u Crnoj Gori, Discoveryfest u Bugarskoj i mnogi drugi.
Šta je tema ovogodišnjeg Festival i gdje i kada se održava?
– Dvadeset godina smo festival održavali u najvećoj banjalučkoj dvorani “Borik“, koja može da primi 7.000 posjetilaca. Prošle godine smo odlučili da ga radimo u našem velikom studiju. Nedostajala je publika, izgubio je dimenziju koncertnog događaja i na radost ljubitelja dječije muzike odlučili smo da ga vratimo u dvoranu “Borik“. Očekujemo da će u ovogodišnjem festivalu uživati djeca, ali i njihovi roditelji, a zašto ne i bake i deke. Đurđevdanski festival nije samo koncert dječije muzike. To je i scenski projekat kojeg uvijek nastojimo, djeci prihvatljivo, tematizovati. Ove godine ćemo između blokova pjesama ispričati poučnu priču o muzičkim takmičenjima, djeci i ambicioznim roditeljima, koji ne prepoznaju dokle idu dječije želje, a kolike su im mogućnosti. Kroz scenario hoćemo da pošaljemo poruku da se u muzici može uživati na različite načine.
Šta nas očekuje 13. maja u SD “Borik“?
Pored glavnog programa, koji je takmičarskog karaktera, gdje ćemo najuspješnije autore i izvođače nagraditi, pripremili smo još jedan program. To će biti revija dječijeg stvaralaštva u kojoj će posjetioce u dvorani zabavljati banjalučki mališani. To će biti dječiji ansambli kulturno-umjetničkih društava “Veselin Masleša“ i “Sveti Sava“, dječiji horovi “Mala polifonija“ i “Pčelice“ iz Laktaša, te plesni klubovi “Sity jazz“, “Allegro“, “Maxi stil kids“ i “Habanera“. Posebno nam je drago što će gosti Festivala biti afirmisani pjevači i autori dječijih kompozicija Leontina, Tijana Dapčević, Minja Subota i prošlogodišnji pobjednik, Sergej Pajić.
Koliko učesnika ima ovogodišnji Festival i odakle dolaze?
Na ovogdišnjem festivalu biće izvedeno 16 pjesama, koje će pjevati 19 učesnika. To znači da ćemo imati tri dueta. Dolaze nam izvođači iz devet zemalja, Rusije, Moldavije, Mađarske, Bugarske, Italije, Crne Gore, Srbije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine/Republike Srpske.
Šta Vi očekujete od ovogodišnjeg Festivala?
Očekujem da će ispuniti sva naša očekivanja, a to su: puna dvorana, žestoko navijanje, odlične pjesme i interpretacije i dobro druženje. Posebno želim da naglasim humanitarni aspekt ovogodišnjeg festivala…
Šta biste poručili učesnicima Festivala i onima koji dolaze da ih bodre?
Učesnicima Festivala iz Republike Srpske bih poručio da uživaju u svojim nastupima, da se dobro zabave, da sklope nova nezaboravna prijateljstva i pozovu svoje drugare iz škole da 13. maja dođu u Sportsku dvoranu “Borik“ da kupovinom ulaznice po cijeni od 1 KM pomognemo bolesnoj djeci sa hematoonkološkog odjela Univerzitetske bolnice Klinički centar u Banjaluci u njihovom liječenju. Učesnicima iz drugih zemalja bih poželio dobrodošlicu u grad muzike i da se kućama vrate sa najljepšim uspomenama. Posjetiocima obećavamo odličan program i najveću dječiju žurku na Balkanu.
